Poznavanje svoje kulture znači razumijevanje svojih korijena, običaja i tradicija svog naroda te njihovo prenošenje s koljena na koljeno. To je glavni cilj projekta “Splet kultura i tradicija”, koji provodimo već šest godina. Vrhuncem ovog opsežnog kreativnog projekta bio je “Sajam ruske kreativnosti”, održan od 4. do 12. prosinca ove godine u Puli. Glavni cilj bio je privući više sudionika kreativnom radu i proučavanju tradicionalnih tehnika ruske dekorativne i primijenjene umjetnosti. Sajam je bio otvoren izložbom “Slavenske nacionalne tradicije u suvremenoj umjetnosti “ članova “Ruskog doma Istra”.
Poznavati svoju kulturu znači poznavati svoje korijene, običaje i tradicije te ih prenositi s koljena na koljeno. Upravo s tim ciljem, KORUS već šestu godinu zaredom održava projekt “Splet kultura i tradicija”. Počevši od božićnih tradicija, zatim Uskrsa i teme narodnih nošnji, projekt predstavlja bogatstvo slavenske baštine kroz izložbe i kreativna natjecanja u hrvatskim gradovima.
Ovogodišnji završetak bio je “Sajam ruske kreativnosti” koji je održan od 4. do 12. prosinca ove godine u Puli uz financijsku potporu Vijeća za nacionalne manjine. Sajam je spojio nekoliko izložbi rukotvorina, na kojima je predstavljena nevjerojatna raznolikost primijenjene umjetnosti : vezovi u križ i sa perlicama, pletenje, patchwork, rad s brezovom korom i drugim materijalima. Svoje radove predstavili su umjetnici iz Splita, Križevaca, Varaždina, Trogira, Pule i drugih dijelova Istre.
Organizatori žele izraziti posebnu zahvalnost Tatjani Sokolovoj, predsjednici Ruskog doma (Istra), na pripremi opsežnog materijala o tradicionalnim obrtima i organizaciji desetodnevnog programa sajma. Svaki dan bio je posvećen drugoj temi: priče o Palehu, Hohlomi, Gorodeckom slikarstvu, dimkovskim igračkama, uralskom malahitu, pavloposadskim šalovima, orenburškim pernatim šalovima i drugim slavenskim obrtima. Bili su organizirane radionice izrade ukrasa, vezenja, tkanja i drugih tehnika.
Posebni značaj ove izložbe su sudionici amateri, koji su iskazali profesionalnost, ujedinjeni iskrenim interesom za narodnu kulturu i kreativnu želju za očuvanjem i razvojem tradicija.. Svaki od njih imao je priliku predstaviti se, podijeliti svoja iskustva i postignuća, raspravljati o novim smjerovima svog rada.
Riječ “sajam” dolazi od njemačkog Jahrmarkt, što znači “godišnji sajam”, sažetak godišnjih aktivnosti. Značajan dio sajma bilo je predstavljanje njegovog povijesnog konteksta: povijest sajmova vuče korijene od drevnih trgovačkih susreta i vjerskih proslava do velikih gospodarskih i kulturnih središta. Za sudionike i posjetitelje, sajam nije samo izložba njihovih kreativnih postignuća već i svečanost, kulturna tradicija, gdje proslava i pjesme stvaraju jedinstvenu atmosferu. Program “Sajama ruske kreativnosti” odvijao se u toploj atmosferi galerije, uz nastupe vokalne skupine Slavjanka iz Zagreba, interaktivne aktivnosti s publikom i čajanku. Svi sudionici primili su zahvalnice i poklone od društva KORUS.
Za mnoge su umjetnost i obrt postali oblik samoizražavanja, unutarnja potreba i način bavljenja kulturnom baštinom. Organizacija izložbi i sajmova rukotvorina jasno pokazuje da svatko može iskusiti duh kreativnosti ako ima želju, interes i ljubav prema tradiciji.
